6 najvećih aerodroma u Hrvatskoj

Hrvatska je država na sjeverozapadnoj obali Balkanskog poluotoka. To je mala nacija u obliku polumjeseca sa veoma raznolikim geografskim pejzažom. Sjeverni grad Zagreb služi kao njegov glavni grad.

Povijesne hrvatske regije Hrvatska-Slavonija (u nadlaktici nacije), Istra (smještena u središtu istarskog poluotoka na sjevernoj obali Jadrana) , a Dalmacija čini modernu republiku (odgovara obalnom pojasu). Latinsko pismo, rimsko pravo i zapadnoevropske političke i ekonomske tradicije i institucije su zaostali u ovim zemljama uprkos tome što su vekovima dominirali brojni strani narodi.

Hrvatska, koja je većim dijelom 20. stoljeća bila dio Jugoslavije, uvelike je patila od raspada te federacije početkom 1990-ih. Hrvatska je konačno postigla svoju evropsku sudbinu kada se pridružila Evropskoj uniji 2013. Prema hrvatskom kanadskom istoričaru Tonyju Fabijaniju, turbulentne prve godine Hrvatske kao nacije zamaglile su i njenu davnu prošlost.

Područje Srbije Vojvodina čini istočnu granicu nadlaktice hrvatskog polumjeseca, dok Slovenija i Mađarska čine sjevernu granicu. Tijelo polumjeseca je dugačak dio obale koji se proteže uz Jadransko more, a njegova južna tačka dopire do Crne Gore. Hrvatska i Bosna i Hercegovina dijele dugačku granicudebituje do jula 2021. godine zbog epidemije COVID-19, gdje bi stacionirala dva Airbusa A320-200 i pružala 37 ruta.

Aerodrom Pula udaljen je 6 kilometara od centra grada i aerodrom koji opslužuje Pulu, Hrvatska. Aerodrom je određen kao rezervni aerodrom za nekoliko gradova u istočnoj Italiji, kao i za neka područja Slovenije. Važna je ulaznica u Pulu i veći dio Istre, uključujući Nacionalni park Brijuni.

Trenutna lokacija zračne luke Pula prije je prvenstveno bila korištena za vojne funkcije, ali je od 1. svibnja 1967. godine preuređena na civilni aerodrom i ugostio 701.370 putnika 1987. Počevši od iste godine, započeta je izgradnja nove zgrade terminala koja bi mogla da primi milion ljudi godišnje.

Hrvatski rat za neovisnost rezultirao je značajnim smanjenjem broja putnika. Tijekom naredne tri decenije, promet putnika na aerodromima je stalno rastao, obarajući prethodni rekord u 2018. Broj letova ima jaku sezonsku komponentu jer turisti čine većinu putnika koji putuju na i sa aerodroma Pula.

Jedna zgrada terminala na aerodromu Pula može primiti milion putnika godišnje. Međunarodne i domaće letove obavlja aerodrom. Unutar terminala nalazi se nekoliko kafića/snack barova i bescarinska trgovina. Putnici ili hodaju odzgradu terminala do aviona ili koristite autobus da stignete tamo jer nijedna kapija nema mlazne mostove. Uobičajeno ga koriste evropski prevoznici za obuku letova zbog njegove lokacije, uglavnom povoljnog vremena tokom cijele godine i smanjenog obima letova tokom zime.

Aerodrom Rijeka: je glavni aerodrom koji opslužuje Rijeku, Hrvatska. Udaljen je 17 kilometara od željezničkog kolodvora Rijeka, na otoku Krku, u blizini grada Omialja. Nekoliko europskih niskotarifnih avioprijevoznika koji prevoze posjetioce na sjevernu hrvatsku obalu koriste zračnu luku tijekom ljeta, kada se i odvija najveći dio prometa prema njemu. U svibnju 1970. otvoren je aerodrom u Rijeci.

Josip Broz Tito i njegova supruga bili su na prvom letu. Rijeka je prije Drugog svjetskog rata bila podijeljena između Jugoslavije i Italije. Pista Sauk je pružala usluge jugoslovenskom dijelu grada. nacionalni avioprevoznik Godine 1930. Aeroput je uspostavio liniju koja povezuje Sauk sa Zagrebom; godinu dana kasnije uspostavljena je linija koja povezuje Zagreb sa Beogradom preko Sauka, Splita i Sarajeva.

Grad je Aeroputom 1936. godine povezao Beograd, Borovo, Ljubljanu, Sarajevo, Split i Zagreb. Redovni letovi italijanske aviokompanije Ala Littoria povezivali su talijanski dio grada sa drugim italijanskim gradovima. Aerodrom Grobnik imaproblemi u rukovanju većim avionima jer su njegove piste bile blizu istočnih brda grada. Odluka da se locira na Krku donesena je nakon procjene mjesta u blizini Opatije i kod Urinja, što bi zahtijevalo pomicanje nekih brda, jer su počeli letjeti veći avioni.

Jedinstvena zgrada terminala na Zračnoj luci Rijeka izgrađena je za Aerodrom je počeo sa radom 1970. godine. Manja poboljšanja su napravljena tokom godina. U terminalu ima 7 kapija, 1 domaća i 6 stranih. Nijedna kapija nema mlazne mostove, pa se putnici ukrcavaju u avion hodajući od terminala pravo do kapije. Postoji samo jedan pojas za prtljag u zoni dolazaka.

Skroman duty-free dućan s fokusom na proizvode lokalne proizvodnje nalazi se na gornjem katu zajedno s caffe barom. Drugi bar sa malom ponudom hrane nalazi se u predvorju. Nakon sigurnosne provjere, nema objekata za domaće odlaske. Nekoliko kompanija za iznajmljivanje automobila ima otvorene kancelarije tokom leta. Na aerodromu postoji jedna pista dužine 2500 m i širine 45 m. Budući da nema staza za vožnju, zrakoplov mora skrenuti na kraju piste i vratiti se do terminala ruliranjem niz pistu. CAT I ILS pomagala za sletanje su prisutna na pisti 14.

Najveći Zračne luke u Hrvatskoj

Hrvatske zračne luke

Međunarodni aerodrom Zagreb: Glavni aerodrom u Hrvatskoj, Međunarodni aerodrom Zagreb, služi kao glavna ulazna točka za i poslovne i turističke, što ga čini vitalnim dijelom nacionalne ekonomije. Iako je aerodrom mogao da primi dva miliona ljudi godišnje, potražnja za aerodromskim uslugama je rasla. Hrvatska vlada odlučila je izgraditi i voditi novi terminal u okviru javno-privatnog partnerstva 2009. godine.

Nakon pobjede na tenderu, Međunarodna kompanija Zračna luka Zagreb (ZAIC) preuzela je kontrolu nad upravljanjem aerodroma u decembru 2013. godine. Inauguracija novog terminala održana je u martu 2017.

Projekat su finansirali Evropska investiciona banka (EIB), Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Deutsche Bank i Unicredit Bank Austria.

U Hrvatskoj je turizam značajan ekonomski faktor i veliki izvor radnih mjesta. Međunarodna zračna luka Zagreb, izgrađena 1962. godine, prošla je nekoliko faza razvoja. Ali do 2009. godine bilo je očigledno da putnički terminal, sa kapacitetom od dva miliona putnika godišnje, nije u stanju da zadovolji rastuću potražnju tržišta. Javno-privatnopartnerstvo bi se koristilo za izgradnju i upravljanje novom lukom nakon što je vlada raspisala konkurs za njen dizajn.

Projekat je uključivao izgradnju potpuno novog, najmodernijeg putničkog terminala kao dio 30-godišnje koncesije za proširiti kapacitete na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, najvećoj zračnoj luci u županiji. Po koncesiji, operater je također zadužen za nadzor održavanja i rada cijelog aerodroma do 2042. godine, uključujući renoviranje i održavanje piste, kao i buduće projekte nekretnina, kargo terminala i parkinga. Projekat je takođe uključivao izgradnju potpuno nove pristupne ceste dužine 1,8 kilometara koja će povezati novi terminal od 65.000 kvadratnih metara sa putnim sistemom u susjedstvu. Sadašnji terminal je trebao biti renoviran i iznajmljen korisnicima aerodroma.

Aerodrom Split: Međunarodni aerodrom koji opslužuje Split, Hrvatska, zove se Zračna luka Split (hrvatski: Zrana Luka Split), ponekad poznat i kao aerodrom Resnik (hrvatski: Zrana Luka Resnik). Može se naći zapadno od zaljeva Katella, u Splitu, u gradu Katella, i proteže se do Trogira, koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Aerodrom je 2019. prenio 3,3 miliona putnika, što ga čini drugim najprometnijim u Hrvatska nakon zagrebačkog aerodroma. Tokom špice ljetne sezone putovanja u Evropu, to je popularna destinacija za letove u slobodno vrijeme i ključna ciljna lokacija za Croatia Airlines, kojiobavlja letove do popularnih europskih destinacija, uključujući Atinu, Frankfurt, London i Pariz.

Prvo travnato uzletište bilo je u Sinju, a jugoslovenska aviokompanija Aeroput tu je 1931. godine pokrenula prvu komercijalnu liniju. Ovu rutu je održavala do izbijanje Drugog svjetskog rata povezujući Zagreb sa Beogradom preko Rijeke, Splita i Sarajeva. Ovi letovi povezivali su Split ili sa sinjskim aerodromom ili njegovom stanicom za hidroavione Divulge.

Aerodrom je iz Sinja premješten u Resnik 1960-ih. Dana 25. novembra 1966. godine svečano je svečano otvoren potpuno novi aerodromski objekat koji je izradio arhitekt Darko Stipevski (Tehnika, Zagreb). Veličine samo 200 puta 112 metara, platforma je imala 6 parking mjesta i kapacitet od 150.000 putnika. Broj putnika dostigao je 150.737 1968. i 235.000 1969. Peronica je prvobitno proširena 1967. kako bi se napravilo mjesta za 10 aviona.

Za upravljanje prometom za 8. Mediteranskih igara, koje su u septembru te godine održane u Splitu, izgrađena je i svečano otvorena nova, veća zgrada terminala po projektu arhitekte Branka Gruice (Projektant, Mostar). predratni broj putnika.

Kako je izbio rat u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine, broj putnika se smanjio gotovo na nulu. Većina prometa u godinama koje su uslijedileNosili su ga teretni avioni NATO-a i UN-a uključujući C-5 Galaxy, MD-11, Boeing 747 i C-130 Hercules. Nakon 1995. godine, broj civilnog saobraćaja ponovo je počeo da raste, da bi na kraju 2008. godine premašio oznaku postavljenu 1987. godine.

Terminal je značajno preuređen 2005. godine od strane arhitekte Ivana Vulija (VV-Projekt, Split), koji je dodao nova kapija, staklena fasada i hvaljena ulazna konstrukcija aerodroma od čeličnih i platnenih „drveta“ koje su osvijetljene raznobojnim LED diodama.

Nova pregača koju su kreirali Ivan Vuli, Ivan Radeljak i Mate Aja, izgrađen je 2011. godine i ima malo veći kapacitet od prethodnog, a istovremeno nudi poboljšanu sigurnost. Ovom nadogradnjom, koja je koštala 13 miliona evra, dodato je 34.000 m2 dodatnog parking prostora za avione, kao i prostor za predstojeće administrativne projekte ispod platforme.

Skladišta, radionice, uredi i drugi objekti smješteni su na donjem nivou, koji će podržati susjednu strukturu terminala od 34.500 m2 vrijedne 455 milijuna kuna. Nova platforma ima inovativnu zvučnu barijeru na južnoj strani koja se može zatvoriti kada je avion u blizini i otvoriti u svako drugo vrijeme kako bi zgrada terminala imala donekle neprekidan pogled na Jadransko more.

Lipanj, Jul i avgust su najprometniji mjeseci na aerodromu kao rezultat značajnog priliva putnika tokom evropske sezone ljetovanja. Najprometnijidoba sedmice je vikendom kada ima preko 200 letova i preko 50.000 ljudi. Na području aerodroma ima hiljadu stabala maslina.

Projekat proširenja zgrade terminala završen je u ljeto 2019. godine, dodajući više od tri puta veću površinu od prvobitne zgrade terminala i podizanjem kapaciteta za 5 miliona putnika godišnje. To je učinjeno jer je došlo do značajnog povećanja broja putnika, posebno tokom ljetnih mjeseci. Dok se u novim sekcijama nalaze prijave, svi domaći polasci, međunarodni i domaći dolasci, kao i preuzimanje prtljaga, originalni terminal je renoviran i još uvijek se koristi za odabrane strane polaske.

Zatvoreni most koji prelazi Državna cesta D409 u sklopu projekta proširenja prevoziće posjetitelje do novoizgrađenih parkinga, autobuskih kolodvora i objekata za iznajmljivanje automobila. Zbog ograničenog prostora na platformi i činjenice da niskotarifne avio kompanije čine većinu aerodromskih aviokompanija, odlučeno je da se ne ugrađuju nijedan mlazni most u sadašnje proširenje.

Aerodrom Dubrovnik: Međunarodni aerodrom u Dubrovniku, Hrvatska, poznat je i kao aerodrom Ilipi. Udaljenost između zračne luke i srca Dubrovnika je oko 15,5 kilometara (9,5 milja). Po broju putnika, bio je treći najprometniji u Hrvatskojaerodroma u 2019. iza Zračne luke Split i Zračne luke Zagreb. Pored toga, ima najdužu pistu u zemlji, što mu omogućava da uzme velike avione na duge relacije.

Tokom vrhunca sezone ljetnih odmora u Evropi, aerodrom je popularna stanica za letove u slobodno vrijeme. Godine 1936. uspostavljena je prva ruta do grada pomoću hidroavionske stanice u Dubrovniku od strane jugoslovenske zastave Aeroputa. Preko Sarajeva je povezivao Beograd, glavni grad države, sa Dubrovnikom. Sljedeće godine pokrenuta je ruta za Zagreb. Međutim, tek 1938. Dubrovnik je imao značajan porast u zračnom prometu, zahvaljujući čestim letovima Aeroputa za Beč, Brno i Prag sa zaustavljanjima u Sarajevu i Zagrebu, kao i početku rute između Beograda i Tirane koja je također zaustavio se u Dubrovniku.

Aerodrom Gruda, otvoren za komercijalni promet 1936. godine i korišten samo ljeti, bio je prvi službeni aerodrom u gradu. Međutim, zbog Drugog svjetskog rata, aktivnosti Aeroputa su zaustavljene početkom 1940-ih. 1962. godine svečano je otvoren moderni aerodrom Dubrovnik. Aerodrom je opsluživao 835.818 putnika na stranim letovima i dodatnih 586.742 putnika na domaćim letovima 1987. godine, najveće godine u jugoslovenskom vazduhoplovstvu. Nakon raspada Jugoslavije, broj putnika na aerodromu je 2005. godine premašio milion.

Danas je Dubrovnik dom nacijenajsavremeniji putnički terminal. Prethodna zgrada aerodroma, koja je izgrađena 1962. godine i od tada je demontirana kako bi se napravio prostor za novi savremeni objekat, zamijenjena je novim terminalom.

Završetak projekta će koštati 70 miliona eura, a biće plaćen korišćenjem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Novi terminal površine 13.700 kvadratnih metara otvoren je u svibnju 2010. Zračna luka Dubrovnik može primiti dva milijuna ljudi godišnje.

A, B i C su tri terminalna dijela na aerodromu u Dubrovniku. Nakon što je zamijenjen Terminal A za sve odlaske putnika, uključujući čekiranje i sigurnosne preglede, prostrani novi Terminal C je svečano otvoren u februaru 2017. godine i potpuno operativan u aprilu 2017. Novi terminal ima oko 1.000 kvadratnih metara prostora za prijavu na let i komercijalni prostor, osam sigurnosnih traka, salon za odlazak sa prodavnicama i ugostiteljskim uslugama, premium salon i restorani.

Također ima šesnaest kapija, od kojih se dva koriste za lokalne letove, a ostalih četrnaest za međunarodne. Godišnji kapacitet aerodroma je proširen na 3,5 miliona putnika sa površinom od 24.181 kvadratni metar. Zgrada terminala A trenutno se koristi samo kao postrojenje za sortiranje prtljaga nakon što je trajno zatvorena za putničke operacije. TheSadašnja zgrada Terminala B, koja prima putnike, nalazi se odmah pored novog Terminala C.

Ova dva su integrisana u jedan kohezivni sistem. Dugoročni planovi za aerodrom predviđaju novu pistu, kao i pretvaranje postojeće piste u stazu za vožnju. Planovi također uključuju ekspanzivnu komercijalnu zonu i hotel s četiri zvjezdice.

Zračna luka Zadar: je globalna zračna luka koja opslužuje Zadar, Hrvatska. Nalazi se u srcu Zadra, u Zemuniku Donjem. Ala Littoria je počela nuditi redovne komercijalne letove za Zadar još 1936. godine. S godišnjim brojem putnika od 801.347 putnika, aerodrom se proširio i postao četvrti najveći međunarodni aerodrom u Hrvatskoj.

Nekoć je pripadao odabranoj grupi aerodroma na kojima je javni put bio pokriven stazom za vožnju. Zbog uvjeta uspostavljenih s Europskom unijom tokom pregovora Hrvatske o prijemu, ruta je zatvorena 7. travnja 2010. Počevši od travnja 2013. godine, na aerodromu Zadar smješten je stacionirani Boeing 737-800 kao dio Ryanairovog pogona.

Putuje na osam lokacija diljem Europe, uključujući Belgiju, Njemačku, Italiju i Poljsku. Tri aviona Airbus A320 će biti stacionirana tokom letnjeg rasporeda 2020. godine, rekao je Lauda u decembru 2019. godine. Aviokompanija je najavila paket od 11 novih letova za ljetnu sezonu 2020. godine. Aviokompanija je odgodila bazu